Ko je izmislio rulet i osmislio pravila igre?

Danas jedna od omiljenih igara na sreću u kojoj uživaju ljudi širom sveta. Međutim, odakle nam dolazi i da li je moguće da datira još iz vremena starih civilizacija ili je ipak nešto modernijeg karaktera?

Istražujući ovu temu dolazimo do zaključka da su ljudi vekovima unazad zabavu pronalazili na različite načine, te da je klađenje bila svakodnevna pojava – od bojišta u starom veku, preko francuskog dvora, pa sve do modernih kazina u Los Anđelesu i Monte Karlu.

Ali odakle tačno dolazi rulet i koja priča ima najviše šanse da bude protumačena kao istinita kada je u pitanju objašnjenje porekla igre, saznajte u nastavku.

Balkan Bet online kladionica vam ponovo donosi odgovore na zanimljiva pitanja i daje preporuke da na našem sajtu uživate u svim online igrama na sreću. 

Ukoliko registrujete nalog na Balkan Betu i prebacite sredstva za klađenje, možete igrati Evropski rulet online i uz malo sreće osvojiti visoke sume novca. 

H2: Ko je izmislio rulet – Stari Grci, Kinezi ili Italijani?

Malo ko bi mogao da poveruje da ova danas izuzetno popularna igra datira još iz Starog ceka. Pa ipak, pojedini pronađeni spisi opisuju jednu od igara na sreću koja po svojim pravilima donekle podseća na ono što danas zovemo rulet.

H3: Verzija prema kojoj su Stari Grci izmislili igru

Jedna od mnogobrojnih igara u kojima su uživali grčki vojnici neodoljivo podseća na ono što je nama danas poznato pod terminima ove igre na sreću.

Sigurno ste nekada videli kako su izgledali vojnički štitovi. Na njihovoj unutrašnjoj strani su vojnici crtali simbole, štiti položili na zemlju i pored njega stavljali strelu. Štit se zatim zavrti i kada se zaustavi, pobednik je bio onaj ko pogodi prema kom od simbola će pokazivati strela.

H3: Kako izgleda verzija priče sa Kinezima u glavnoj ulozi?

Sledeća verzija priče koja spada u one manje verovatne, ali koju svakako moramo pomenuti, jeste u vezi sa Kinom. Smatra se da današnja verzija potiče od društvene igre sličnog karaktera.

Radi se o igri koja je imala 37 figurica životinja, a one su se slagale u kvadrat sa brojevima. Smatra se da je smišljena od strane monaha koji su živeli u ovom delu sveta, kao i da je preneta u Evropu tokom trgovinskih razmena sa Kinom. Iako nigde ne postoji zapis oko toga kako se ova igra zapravo igrala, smatra se da je jedna od verzije podsećala na današnji rulet.

H3: Da li su Italijani umešali prste?

Dobro je poznato kako je Italije oduvek bila podneblje na kome je stanovništvo znalo kako da uživa i pre svega da se dobro zabavi. Pa tako i ovde postoji verzija priče gde rulet navodno potiče od jedne popularne italijanske igre pod nazivom Biribi. Ova igra se igrala u 19. veku, predstavlja igru verovatnoće i ulaganja, a moguće je da su određeni principi preuzeti od nje, ali ne i sam način igre.  

H2: Verovatniji odgovor na pitanje ko je izmislio rulet

Iako su priče prepričane u prethodnim redovima zanimljve za čuti ih i kasnije podeliti sa prijateljima, smatraju se malo verovatnim. Iako su prilično smislene, nije sigurno da su u potpunosti povezane sa nastankom ruleta.

Sa druge strane, ocem ruleta, ako bi mogli tako da ga nazovemo, smatra se Blez Paskal. 

Pre svega, mali uvod.

Radi se o čoveku iz sveta nauke. Blez Paskal je bio francuski matematilar, fizičar i filozof. Naširoko je poznat Paskalov zakon, Paskalov trougao i njegova mnoga druga dela kojim je doprineo nauci. Smatra se da je bio Dekartov uzor.

Zanimljivo je da je živeo i radio tokom 17. veka. Jedna od oblasti kojoj je posvetio puno pažnje tokom svog istraživačkog rada bio je i koncept večnog kretanja, takozvani perpetuum mobile.

Mašina koju je tada Paskal konstruisao, neodoljivo podseća na mehanizam na osnovu koga radi rulet. U želji da se bavi naukom, nesvesno je stvorio nešto za šta će se kasnije ispostaviti kao savršenom podlogom za igru koju obožavaju milioni.

H2: Kako se igra dalje razvijala?

Klađenje u 17. i 18. veku u Evropi nije bila baš poželjna aktivnost, pa je bilo zabranjeno u mnogim zemljama. Pa ipak, i to prema još jednoj zanimljivoj priči, vrata za ovu igru i sve ljubitelje kockanja bila su otvorena pogađajte gde.

Princ Čarls od Monaka nije toliko bio zainteresovan za pitanje ko je izmislio rulet, jer je naime imao određenih novčanih problema, koje je želeo da reši na jednostavan način i to tako što je otvorio veliki broj kockarnica u Monaku. U tom periodu, u prestonici zabave su pretežno uživali članovi visokog društva i aristokratije.

Monaka, odnosno Monte Karlo, je i danas jedan od centara za ljubitelje igara na sreću, kao i mesto gde se igra rulet gotovo kao identičan onom kakvim ga danas poznajemo.

Rulet pravila smo detaljno opisali u jednom od naših blogova, te savetujemo da ga dobor pročitate pre nego što se upustite u ovaj tipa zabave.

Karakteristično za prvu verziju igre jeste što je imala 2 nule. Samim tim, prednost kuće je bila duplo veća u odnosu na revolucionarne promene koje su zatim usledile i to u režiji brać Franose i Luia Blanka.

Njihov potez bio je prilično jednostavan, a drastično je uticao na porast popularnosti same igre u vekovima koji slede. Igra postaje “igrivija”, smanjujući prednost kuće, tako da je tada postala privlačnija narodu.

Kako je u Francuskoj u ovom periodu (sredina 19. veka) kockanje bilo ilegalno, braća Blank šire popularnost igre Nemačkom. Uvidevši poboljšanja, Čarls III od Monaka poziva braću da otvore svoj kazino u Monte Karlu, što se i desilo.

Uporedo sa tim kako se igra širila Evropom, slično je bilo i sa Amerikom. Međutim, tamošnji vlasnici kockarnica nisu oberučke prihvatili verziju igre sa jednom 0, tako da je opštepoznato da je ovo danas Američki rulet.

Sledeća po stepenu revolutivnosti promena mogla bi biti momenat kada je igra počela da se upražnjava online. Danas možete igrati rulet uživo online i na našem sajtu za online klađenje, odlično se zabaviti i uz malo sreće osvojiti lepe sume novca. 

Nadamo se da smo dali temeljan odgovor na pitanje ko je izmislio rulet, koji su njegovi potencijalni koreni i kako se igra razvijala u vremenima koja su usledila. Uživajte u ovoj zabavnoj igri i budite pre svega odgovorni prema troškovima.